Jesu li ljudi koji igraju šah pametniji od drugih: Iznenadit će vas odgovor

S obzirom na ove mentalne i socijalne koristi, ne iznenađuje što društvene igre mogu pridonijeti očuvanju zdravlja mozga u starijoj dobi.

Francusko istraživanje iz 2013. pokazalo je da osobe starije od 65 godina koje redovito igraju društvene igre imaju 15 posto manji rizik od razvoja demencije. Još jedno, španjolsko istraživanje iz 2025. godine, utvrdilo je da su korisnici domova za starije koji su dva puta tjedno sudjelovali u igranju društvenih igara imali bolje kognitivne funkcije i višu kvalitetu života. Prednosti se, međutim, ne odnose samo na starije. I kod djece predškolske dobi zabilježeno je poboljšanje numeričkih vještina zahvaljujući igrama, prenosi Nova.rs.

Kada je riječ o konkretnim naslovima, najveća pažnja u istraživanjima posvećena je šahu. Pregled neuroimaging studija iz 2025. godine, koji je usporedio mozgove vrhunskih i početničkih šahista, pokazao je da iskusni igrači imaju veću aktivnost i jaču povezanost u dijelovima mozga zaduženima za vizualnu obradu, prostornu percepciju i donošenje odluka.

Dobre vijesti stižu i za ljubitelje igara uloga poput Dungeons & Dragonsa. Studija Sveučilišta u Corku iz 2024. godine navodi da elementi poput maštovitog bijega od svakodnevice, kreativnog izražavanja i socijalne podrške koje ova igra pruža mogu pozitivno utjecati na mentalno blagostanje sudionika.

Jesu li ljudi koji igraju šah pametniji?

Kratak odgovor je – ne, ali...

Bolje opažanje i brža obrada informacija

Neuroimaging istraživanja, uključujući pregled studija objavljen 2025. godine, pokazala su da iskusni šahisti imaju izraženiju aktivnost u regijama mozga zaduženima za vizualnu obradu, prepoznavanje obrazaca i prostornu percepciju.

Šah nije samo "računanje poteza", već prepoznavanje konfiguracija figura. Vrhunski igrači ne analiziraju svaku poziciju od početka, već brzo prepoznaju poznate obrasce i tipične situacije. To znači da im je sposobnost vizualnog uočavanja struktura i odnosa među elementima znatno razvijenija nego kod početnika.

Studije su pokazale da šahisti brže uočavaju relevantne informacije, a zanemaruju nebitne detalje, što je osobina bliska ekspertnom načinu razmišljanja u drugim područjima.

Jača radna memorija i koncentracija

Više istraživanja upućuje na to da šah poboljšava radnu memoriju – sposobnost da se informacije kratkoročno zadrže i manipulira njima. Tijekom partije igrač mora istodobno pratiti više varijanti poteza, procjenjivati posljedice i planirati unaprijed.

Istraživanja na djeci pokazala su da učenici koji redovito treniraju šah postižu bolje rezultate na testovima pažnje i koncentracije. Kod odraslih je dugogodišnje igranje povezano s učinkovitijim donošenjem odluka pod vremenskim pritiskom.

Donošenje odluka i strateško razmišljanje

Funkcionalna magnetska rezonanca pokazuje da su kod iskusnih šahista snažnije povezani frontalni i parijetalni dijelovi mozga, regije ključne za planiranje i analitičko razmišljanje.

To ne znači da svi šahisti imaju viši kvocijent inteligencije, ali znači da redovito igranje razvija sposobnost strateškog razmišljanja, anticipacije i evaluacije rizika.

Povećava li šah IQ?

Meta-analize obrazovnih studija pokazuju da šah može dovesti do blagog porasta rezultata na testovima inteligencije kod djece, osobito u domeni fluidne inteligencije i matematičkih sposobnosti. Međutim, učinak nije dramatičan niti univerzalan.

Stručnjaci ističu da šah ne stvara genije, već trenira mozak u određenim vještinama. Drugim riječima, igra potiče razvoj kognitivnih funkcija, ali sama po sebi nije jamstvo opće natprosječne inteligencije.